hrvatski

Prikaz hajduka u djelima Alberta Fortisa, Ivana Lovrića i Vladimira Ardalića

Autor daje kratak pregled i osnovna obilježja hajdučije u zagorskoj Dalmaciji u 18. i 19. st. Mletačko-osmanlijski ratni sukobi u Dalmaciji završeni su 1718. godine. Tada je utvrđena nova, konačna granica među susjedima te započelo dugo razdoblje stabilnih odnosa, trgovine i suradnje. Međutim, odmetništvo se nastavilo intenzivno i dalje pa i onda kad je mletačku vlast u Dalmaciji zamijenila francuska, a zatim ovu austrijska. Na hajduštvo u ovoj pokrajini osvrću se opat Alberto Fortis u svom djelu »Put po Dalmaciji« (Viaggio in Dalmazia), u poglavlju »O običajima Morlaka«, a zatim, reagirajući na Fortisovo djelo, mladi prosvjetitelj Sinjanin Ivan Lovrić u svojim »Bilješkama o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa i Život Stanislava Sočivice« 1776. godine. Vladimir Ardalić krajem 19. i početkom 20. st. u svojim tekstovima o životu i običajima u Bukovici ne piše posebno o hajducima, već mjestimice upliće kratka zapažanja o hajducima i hajduštvu, sjećanja kakva su živjela u pučkoj usmenoj tradiciji toga vremena. U našem radu iznose se i komparativno analiziraju Fortisovi, Lovrićevi i Ardalićevi zapisi o hajducima, njihove misli o junaštvu hajdučkih odmetnika i o uzrocima hajduštva na ovim prostorima.

hajduci i hajdučija; Alberto Fortis i Ivan Lovrić; zagorska Dalmacija; Vladimir Ardalić; Bukovica 18. i 19. stoljeća.

nije evidentirano